Priče iz Sremske Mitrovice

Rimski hipodrom

Rimski hipodrom

Najveći rimski hipodrom
van Italije

Malo ljudi u Srbiji zna da je u današnjoj Sremskoj Mitrovici, a nekadašnjem rimskom Sirmijumu (jednoj od 4 prestonice Rimske imperije), postojala velelepna građevina čuveni Sirmijumski hipodrom. Bio je drugi najveći hipodrom na svetu iza Circusa maximusa u Rimu. Nalazio se u današnjem samom centru grada.

Tajna ispod
Sremske Mitrovice

Prolazeći Masarikovom ulicom u Sremskoj Mitrovici, velika većina stanovnika ovog grada nije ni svesna da se ispod njih nalaze ostaci nekada najveće građevine van Italije, sirmijumskog hipodroma, koji je sagrađen početkom četvrtog veka.

Ova velelepna građevina, kao uostalom i čitav drevni Sirmium, sada cela počiva ispod savremene Sremske Mitrovice. Kako bi je na trenutak oživeli, organizatori će je virtuelno predstaviti na velikim video-bimovima u Vizitorskom centru Carske palate Sirmijuma.

Sirmijumski hipodrom podignut je u vreme najvećeg procvata grada između 316. i 324. godine, a izgradili su ga ili car Licinije ili Konstantin Veliki, pošto su obojica u to vreme često boravili u Sirmijumu.

Služio je za ceremenijalno predstavljanje cara koji je u periodu tetrarhije, krajem 3. i početkom 4. veka vladao iz Sirmijuma jednom četvrtinom Rimskog carstva.

Otkriven je prilikom arheoloških istraživanja 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Sastojao se od ulaznog dela (karceres), sa kog su polazile kočije, trkališne staze (arena) u sredini kojom se protezala zidna konstrukcija (spina) obložena mermernim pločama i ukrašena statuama i prostora za gledaoce. U njemu su se pored konjskih trka sa kočijama odigravale i borbe životinja i gladijatorske borbe.

Živopisna dešavanja na Sirmijumskom hipodromu najbolje opisuje rimski istoričar Amijan Marcelin koji je jedno vreme boravio u Sirmijumu, koga je nazvao “slavnom i mnogoljudnom majkom gradova”.

On navodi da su trke dvoprega ili četvoroprega raspaljivale strasti gledalaca koji su vatreno navijali, dok su kočijaši šibali konje, ali se i međusobno udarali. Sve to je posmatrao car sa svitom iz svečane lože, kome je to bila jedina prilika da se neposredno pojavi pred narodom i koga je obasipao slatkišima ili novčićima, dok mu je 50.000 gledalaca klicalo “Ave, cezare!”.

Stručnjaci kažu da su igre koje su se održavale na hipodromu simbolizovale tradicionalni kult Sunca i četiri elementa. Na hipodromu ništa nije bilo slučajno, sedam krugova svake trke označava sedam dana u nedelji, 24 trke koje se odvijaju – 24 sata dana, a 12 ulaznih kapija – 12 meseci u godini.

Priče iz Sremske Mitrovice

Inspiraciju za svoje putovanje pronađite u pričama iz našeg grada.
Srpski dom

Srpski dom

Srpski dom je zgrada koja svojim položajem, razmerama i stilom …

Sunčani sat

Sunčani sat

Sunčani sat je samo jedan od velikog broja vrednih monumentalnih …

Spomen groblje

Spomen groblje

Pored sremskomitrovačkog pravoslavnog groblja Nemci i ustaše su od 1941. …

Sremska Mitrovica, neodoljiva duša Srema

Ukoliko planirate putovanje na kojem ćete u isto vreme moći da osetite dodir istorije i prirode, onda ste na pravom putu u Sremsku Mitrovicu. Sremska Mitrovica, neodoljiva duša Srema, pruža svakom gostu mogućnost da pronađe svoju posebnu priču. Ovde se epohe stapaju poput melodije koja se pred vašim očima proteže kroz umetnost, ukuse i pejzaže. Bez obzira da li ste odabrali da istražite tragove prošlih vremena ili da se prepustiti prirodi, svuda ćete naći zadivljujuću lepotu i pregršt iskustava koja čekaju da ih doživite.

Otvaramo vrata da okusite najfinije što imamo, kako bi vaša poseta postala neponovljiva priča. Jer Sremska Mitrovica je više od grada.