Turistički potencijali Sremske Mitrovice

Zelena oaza u srcu Srema

Sremska Mitrovica raspolaže značajnim potencijalima za razvoj turizma. Lokaliteti antičkog Sirmijuma, od kojih se izdvajaju Carska palata, deo starog gradskog jezgra na Žitnom trgu, kao i Bazilika svetog Dimitrija, zatim Muzej Srema, koji po bogatstvu, vrednosti i retkosti eksponata, posebno iz perioda Rimskog carstva, spada među najznačajnije ustanove te vrste u zemlji, privlače veliku pažnju domaćih i inostranih gostiju. Galerija slika Lazar Vozarević mesto je koje bi svaki turista trebalo da poseti.

Sremska Mitrovica.
To su ljudi, i to je grad.

Objedinjenu ulaznicu za Avanturu u Sremskoj ravnici koja podrazumeva ulaznice za Carsku Palatu, Muzej Srema i Rezervat prirode Zasavica možete kupiti online na platformi .
Link za kupovinu:

U blizini grada su poznata izletišta i odmarališta u okviru Nacionalnog parka Fruška gora (Ležimir i Letenka) kao i brojni fruškogorski manastiri. Veliki potencijal rečnog turizma nameće reka Sava koja je u svom toku kod Sremske Mitrovice idealna za ovakav vid rekreacije (grad ima modernu obaloutvrdu i mogućnosti pristajanja brodova, kao i uređenu plažu, jednu od najatraktivnijih u Srbiji). Prirodna atrakcija je i specijalni rezervat prirode Bara Zasavica, a počelo se i sa projektima za prezentovanje arheološkog i arhitektonskog potencijala grada.

Projekat natkrivanja i revitalizacije Carske palate Sirmijuma koji je počeo 2006. bio je jedan od najvećih takve vrste u Srbiji, a vizitorski centar je otvoren u decembru 2009.[6] Pokriveno je 2.680 m² lokaliteta. To je jedinstveni objekat muzejsko-turističkog karaktera sa izloženim arheološkim eksponatima Sirmijuma, digitalnim animacijama, suvenirnicom, kafeom i šetnicom kojom se posetioci mogu kretati u razgledanju ostataka palate.

Sastavni deo kulturno-turističke ponude grada Sremske Mitrovice predstavlja i Muzej Srema u kome se od 1946. godine čuvaju i prezentuju eksponati vezani za istoriju mesta, od samih početaka naseljavanja pa do današnjih dana.

Godine 2006. grad je dobio i reprezentativnu pešačku zonu sa koja spaja mitrovačke trougaone trgove i izlazi na reku. U prvoj fazi projekta rekonstruisana su dva trga — Sv. Dimitrija i Sv. Stefana i u potpunosti su restaurisane fasade javnih objekata i privatnih kuća iz 18. i 19. veka. Druga faza projekta podrazumevaće produžetak pešačke zone prema Savi i rekonstrukciju Žitnog trga, tj. rekonstrukciju arheološkog lokaliteta koji zauzima najveći deo trga u otvoreni amfiteatar.

U blizini grada nalazi se Nacionalni park Fruška gora sa šumama i prekrasnim proplancima, idealno mesto za odmor i razonodu. Frušku goru krase i brojni pravoslavni manastiri, neprocenjive istorijske i kulturne vrednost, koji su vekovima bili od izuzetnog značaja za očuvanje nacionalnog identiteta i duhovnosti srpskog naroda.

Specijalni rezervat prirode Zasavica u mačvanskom delu opštine raspolaže izuzetno retkim vrstama biljnog i životinjskog sveta. Priroda rezervata, hiljadama godina netaknuta, pravi je dragulj. Šumsko gazdinstvo u Sremskoj Mitrovici vodi brigu i o 40 hiljada hektara izuzetno vrednih, mahom hrastovih šuma, bogatih visokom i niskom divljači, koje privlače pažnju lovaca sa svih kontinenata.

Sportski ribolov moguće je organizovati na Savi i u akumulacionim jezerima na Fruškoj gori. Posebni napori čine se na afirmaciji nautičkog turizma na Savi, za šta postoje velike mogućnosti. Poslednjih godina u Sremskoj Mitrovici se posebno neguje i manifestacioni turizam koji iz godine u godinu dobija na kvalitetu i posećenosti.

Skuvano po Vašem ukusu!

Uronite u jedinstvene priče koje se krčkaju u sremskim gastro loncima. Otkrijte tajnu punoće ukusa, saznajte o bliskoj povezanosti ljudi i prirode u proizvodnji hrane i njihovoj posvećenosti tradiciji, a zatim se prepustite smelosti i posebnosti kuhinje ovog podnevlja. Posetite web stranicu gde ćete sigurno pronaći sadržaj po svom ukusu i uživati u svakom zalogaju gastronomskog istraživanja.

Ustanove kulture

Inspiraciju za svoje putovanje pronađite u pričama iz našeg grada.

Seoska domaćinstva i salaši

Inspiraciju za svoje putovanje pronađite u pričama iz našeg grada.

Manastiri i crkve

Inspiraciju za svoje putovanje pronađite u pričama iz našeg grada.

Manifestacije

Inspiraciju za svoje putovanje pronađite u pričama iz našeg grada.

Posebnosti i zanimljivosti

Za vreme iskopavanja temelja za novu sremskomitrovačku robnu kuću tokom leta 1972. godine, jedan radnik je, na oko 2m dubine iskopa, slučajno svojim ašovom probio zazidani kožni zamotuljak iz koga su ispala tačno 33 zlatna rimska novčića, verovatno deo zaboravljenog i skrivenog blaga jedne bogate sirmijumske porodice. 4 pronađena novčića iskovana za vreme vladavine Konstancija II smatraju se najreprezentativnijim primercima kasnorimskog doba (4. vek) i neprocenjive su vrednosti. Radnik čiji je ašov izneo na svetlost dana jedno od najvećih arheoloških otkrića na našim prostorima nikada nije nagrađen. Ironično, mladi radnik, srednjoškolac, koji je honorarno radio na iskopu tokom raspusta, zvao se Zlatenko.

Ispod današnje Sremske Mitrovice, nekada antičkog Sirmijuma, nalazi se jedini neiskopani rimski hipodrom na svetu, sagrađen početkom 4. veka carskim ukazom cara Konstantina, ili cara Licinija. Ogromna građevina dužine oko 450-500m i širine 150m nalazi se u ostacima oko 4m ispod nivoa današnje Mitrovice i prostire u širokom prostoru od tzv. jalijskih bara na jugoistoku do zgrade današnjeg SUP-a na severozapadu, tangirajući prostor Carske palate za koju je bila funkcionalno vezana. Sirmijumski hipodrom smatra se najvećom (!) građevinom rimske antičke arhitekture van Italije. Postojanje ovakve strukture (tačnije visokih tribina hipodroma) uticalo je na formiranje zanimljive terenske slike tog dela grada koja podseća na dugačku ”dolinu”, gde je najniža tačka današnja Masarikova ulica, a zatim se teren ”penje” u pravcu juga (put prema Savi) i severa (put prema gradskoj Gimnaziji). Ono što je jedino sigurno, svaki pokušaj iskopavanja celine, ili dela hipodroma za posledicu bi imao rušenje postojećih gradskih struktura, gde su neke stare i po 100 i više godina i smatraju se zaštićenim objektima kulture.

Najduži viseći pešački most u Evropi raspona 297,5m, premošćuje Savu u Sremskoj Mitrovici. Most se nalazi tačno na mestu nekadašnjeg Artemidinog mosta gde su u vreme progona hrišćana vršena pogubljenja ”sirmijumskih svetih mučenika”. Po jednom od njih, Sv. Irineju, most dobija ime.

Prva obnovljena građevina druge Jugoslavije (početkom 1945) je sremskomitrovačka železnička stanica. Radove su izvodili zarobljeni Nemci, koji su je nekoliko meseci ranije do temelja srušili.

Jedini namenski atletski stadion u Srbiji izgrađen je 2007. godine u Sremskoj Mitrovici.

Sremska Mitrovica je jedinstven urbanistički i arheološki primer u Srbiji — grad sa direktnim prostornim kontinuitetom od preko 7000 godina. Grad se nalazi na istom prostoru kao i njegova naselja-preteče i predstavlja kontinualno proširenje urbanističke forme prvobitnog praistorijskog i potom i antičkog naselja.

Sirmijum je jedan od retkih gradova, osim samog Rima, u kojem su regrutovani pripadnici elitne pretorijanske garde.

U vremenu kulminacije moći grada (4. vek) Sirmijum je u jednom trenutku imao i preko 100.000 stanovnika, što bi u današnjem vremenu odgovaralo statusu i značaju Londona.

U periodu Rimskog carstva u Sirmijumu i okolini rođeno je deset rimskih imperatora, a osmorica drugih su boravili u njemu u toku svoje vladavine (od nekoliko meseci do više godina) zbog vladarskih obaveza, ili planiranja i vođenja vojnih pohoda. Najmanje dva imperatora umrla su u gradu od posledica zaraze kugom.

Najstarija otkrivena hrišćanska crkva u našoj zemlji (danas konzervirana u ostacima) nalazi se u Sremskoj Mitrovici (nekadašnjem Sirmijumu)
Od 313. godine i ozakonjavanja hrišćanske vere u Rimskom carstvu, u gradu je održano pet velikih crkvenih sabora. Poznate „sirmijske formule“ rešavale su dogmatska pitanja značajna za čitav hrišćanski svet.

Najpoznatiji istoričar 4. veka, Amijan Marcelin, nazvao je Sirmijum „slavnom i mnogoljudnom majkom gradova“.

U vreme najvećeg uspona Sirmijuma, postojao je savršen sistem vodovoda (10m visoki akvadukti) koji je grad snabdevao pijaćom vodom sa fruškogorskih izvora. Akvedukt se od izvora Vranjaš, u podnožju Fruške gore, do Sirmijuma prostirao u dužini od oko 14 km. Trasa i ostaci akvedukta prate danas centralnu osu grada, tj. ulice Fruškogorsku i Kralja Petra I. Pad terena prema Savi omogućio je i nesmetan tok kanalizacije prema reci. Kanali za odvođenje takođe su bili veoma uspešno rešeni, po uzoru na velike gradove, Rim pre svih. Ostaci akvadukta bili su očuvani sve do 1908. godine, kada je gradski magistrat doneo odluku da se poruše, a materijal ugradi u put za Manđelos. Tom prilikom je čuveni mitrovački učitelj i arheolog Ignjat Jung, iz protesta, napustio grad i porodicu i nestao u nepoznatom pravcu, a sudbina mu se ni danas ne zna.

U vreme vizantijske vlasti (9. vek), u Sirmiju se obnavlja episkopija i grad postaje hrišćanski centar, a njegov episkop je veliki slovenski prosvetitelj Metodije. Smatra se da je boravio u Sirmiju i širio pismenost među hrišćanima u Panoniji pre velikog puta u Moravsku.

Avarski zlatni pojas, jedinstveno otkriće u svetu (pripadao najverovatnije samom kaganu, plemenskom vođi Bajanu), težak oko 1,2 kg i (još uvek) neprocenjene vrednosti pronađen je u ataru sela Čalma kod Sremske Mitrovice 1992. godine. Posle niza nerazjašnjenih okolnosti, pokušaja ilegalne preprodaje i uplita osoba iz stručnog, ali i kriminalnog sveta, pojas se vraća kući u Sremsku Mitrovicu i Muzej Srema 17. oktobra 2007. godine, posle odluke Vrhovnog suda Srbije. Mesto čuvanja nije saopšteno javnosti, a izrada replika koje će biti prikazane javnosti će se obaviti u inostranstvu.

Topografija Sirmijuma umnogome se razlikovala u odnosu na današnju Sremske Mitrovice. Današnji grad ima više uzvišenja nego rimski (kao posledica naslaga zemlje tokom vekova) i drugačije vodotokove fruškogorskih potoka koji se ulivaju u Savu. Sirmijum je bio grad malih bara i jezera, vremenom isušenih. Jedna od najizraženijih promena je, po ovdašnjim arheolozima, promena toka Save, koja je u rimsko doba u toku kod Sirmijuma stvarala dve rečne ade danas delove sremskog, odnosno mačvanskog kopna.

Mitrovica je pod vlašću habzburških careva bila tačno 200 godina (1718—1918)

U Prvom svetskom ratu Mitrovica je bila jedini većinsko srpski grad bombardovan od strane srpske artiljerije (6. septembra 1914. u toku Sremske ofanzive)

Grad je u oba svetska rata oslobođen 1. novembra (1918. i 1944. godine)

1887. godine bile su poznate i sačuvane samo tri zlatne i jedna srebrna poluga sa kovničkom oznakom grada Rima. Ali pomenute godine došlo je do velikog otkrića u mestu Budže kod Brašova u Rumuniji. Tom prilikom pronađeno je čak 15 zlatnih poluga sa kovničkim oznakama Sirmijuma. Težina poluga se kretala od 327 do 524 grama, a danas se iste čuvaju u trezorima muzeja u Londonu, Parizu, Beču, Budimpešti i Napulju, gde su dospele trgovinom antikvitetima. Po računicama stručnjaka proizilazi da je u Sirmijumu, za kovanje novca, utrošeno više od 2.207 tona zlata. I to samo za šest godina, ne računajući bronzane i srebrne nominale. I ovaj podatak ide u prilog jedinstvenosti Sirmijuma na našim prostorima, a i podatku da je pojedinim imperatorima bilo važnije da osvoje Sirmijum i tu dobiju poverenje građana i vojske, nego da to urade u Rimu. Nažalost, podatak o količini iskovanog zlata u sirmijumskim kovnicama, najviše je privlačio tzv. ”divlje kopače” i trgovce na crnom tržištu, koji su poslednjih decenija 20. veka načinili ogromnu i nepovratnu, kulturnu i materijalnu, štetu ne samo Sirmijumu (Sremskoj Mitrovici), već i celokupnoj kulturnoj baštini Srbije.

Rimski car-filozof Marko Aurelije umro je u Sirmijumu 180. godine od kuge, a ne kao što se u filmovima i dobrom delu istorijske literature navodi u Vindoboni (današnji Beč).[9][10][11] Kao dokaz za tu tvrdnju uzimaju se spisi rimskog pisca Xerodijana, koji pominje da je car živeo u Sirmijumu za vreme pripreme vojnih pohoda, kao i da je u gradu neko vreme (170—174) boravila i carica Galerija Faustina sa kćerkom. Xerodijan izričito navodi da je car Marko Aurelije umro u Sirmijumu od kuge 180. godine, gde je i spaljen, a pepeo mu je prenesen u Rim. Podatak o boravku Marka Aurelija u gradu nalazi se i u delu Filostrata, u opisu puta Xeroda Atika. Filostrat je naveo da je grad služio kao polazna tačka i glavni štab u ratu protiv Germana. Ove tvrdnje potkrepljuje činjenica da je u trenutku smrti car vodio rat protiv germanskog plemena Markomani, a koje je tada naseljavalo teritoriju današnje Bačke. Za Vindobonu nema nijedan istorijski dokaz, osim pronalaska Aurelijevih spisa, mada su delovi istih spisa (neke vrste dnevnika filozofskih razmišljanja) pronađeni i u drugim mestima. Iako istoričari jednoglasno napominju da je te spise (Samome sebi, u originalu Ta eis heauton) Aurelije i pisao u Sirmijumu, filmski režiseri su do danas ostali neumoljivi.

U sremskomitrovačkom zatvoru svoje kazne su između ostalih služili i: Milovan Đilas, Aleksandar Ranković, Ivan Milutinović, Žarko Zrenjanin, Borislav Pekić, Oskar Davičo, Jovo Stanisavljević Čaruga, Marko Orešković, Josip Kraš, Janko Čmelik, Jovan Veselinov Žarko, Mihalj Servo, Zlatko Šnajder, Stevan Moljević, Andrija Xebrang i dr. Moša Pijade i Rodoljub Čolaković su za vreme svog robijanja preveli Marksova dela Kapital i Bedu filozofije na srpskohrvatski. Inače, u zatvoru je 1934. bilo 1.200 zatvorenika, deseti deo od ukupnog broja u Kraljevini Jugoslaviji.

1932. godine Sava je poplavila skoro polovinu današnje teritorije grada.

Od 1938. godine do početka Drugog svetskog rata u Sremskoj Mitrovici je radila fabrika aviona i vazduhoplovnih konstrukcija Albatros, osnovana za potrebe domaće vojne avionske industrije. Do rata, fabrika je proizvela oko 50 različitih tipova aviona i jedrilica, od kojih su najpoznatiji školski prototip Fizir FN (1940. godine fabrika je izgradila čak 20 komada) kao i model izviđačkog aviona Niro.

Inspirisan stvarnim događajima iz 1941, nastao je film Aleksandra Đorđevića Stići pre svitanja (1978). Sniman je u autentičnom okruženju sremskomitrovačke kaznione, a snimanju filma podjednako su doprineli (uglavnom kao statisti) milicioneri-čuvari i osuđenici. U kasnijim godinama mitrovački KPD bio je lokacija za snimanje mnogobrojnih filmskih i TV ostvarenja. U prostoru zatvora snimani su i Poslednji krug u Monci, Braća po materi, italijanska serija Xobotnica, film Mali svet iz 2003. godine itd.

Posle Drugog svetskog rata, u sremskomitrovačkom KPD su bili smešteni zatvorenici-strani državljani, što je svojevremeno poslužilo kao zaplet za jednu epizodu stripa Modesti Blejz.

Broj stanovnika Sremske Mitrovice nakratko je uvećan za 4.000 privremenih stanovnika — radnika na izgradnji auto-puta Beograd-Zagreb (1949. g.)

Poseta iz prve ruke

Valuta za plaćanje

All the lorem ipsum generators on the Internet tend to repeat predefined chunks as necessary.

Dolazak u Srbiju

Consectetur, from a Lorem Ipsum passage, and going through the cites of the word in classical.

Komunikacija

Various versions have evolved over the years, sometimes by accident, sometimes on purpose.

Udaljenosti

It was popularised in the 60s with the release of Letraset sheets containing lorem passages.